SOLANA, ULCINJ
Zašto je Solana (ne)bitna?
- Ulcinjska solana je jedna od onih zapetljancija kojima malo ko želi da se bavi. To je valjda i poenta kod resursa neprocjenjive vrijednosti – napraviti od njega zapetljanciju oko koje se narod neće pretjerano mlatiti i privatizovati je za sitan novac.
- Solana zauzima oko 14.5 km kvadratnih slanih bazena i to je čini jednom od najvećih na Mediteranu. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije počela su istraživanja prostora sa ciljem izgradnje solane. Dvadesetih godina počinje gradnja bazena i prva berba soli je realizovana 1935. godine (čitavih 6 hiljada tona). Po završetku Drugog svjetskog rata solana dobija naziv “Bajo Sekulić”. Pitali smo jednog od radnika koga smo tamo zatekli zna li kako se prije toga zvala solana, kaže “vazda se zvala Bajo Sekulić”.
- Međutim, istorija solane zabravo počinje još krajem 19. vijeka. Tačnije od 1885. godine kada je iskopan kanal koji je povezivao tadašnji močvarni dio (Zoganjsko blato) sa morem. Neki kažu da je solana nastala kao pogrešna procjena kraljice Milene (jer je nivo močvare bio niži od srednjeg nivoa mora) koja je od močvarnog područja u zaleđu Velike plaže htjela da napravi plodno zemljište, a umjesto isušene močvare, dobilo se područje natopljeno slanom vodom. Drugi opet kažu da je plan bio da se natopi slanom vodom jer je močvara bila stanište malaričnih komaraca. Kako god – kanal je nazvan Port Milena.
- U dugoj istoriji najstarijeg ulcinjskog preduzeća samo dva puta nije bilo berbe soli – za vrijeme rata 1943. i 1964. zbog obilnih i dugih kiša. Međutim, nije samo privredni potencijal ono zbog čega je solana bitna. Ovo područje jeste najznačajnije stanište ptica na istočnoj obali Jadrana. Rad fabrike je uticao na stvarane jednog posebnog eko sistema. Poslednja berba soli koja se desila 2013. godine je dovela do urušavanja flore i faune i ozbiljnog pitanja njenog opstanka. Inicijativa da se ovo područje proglasi zaštićenim pokrenuta je 2011. godine. Proces je pokrenut 2015. da bi naredne godine Ustavni sud, pri zdravoj pameti, proglasio odluku neustavnom. Posle vijesti da Vlada planira gradnju hotela na 70 hektara, njemačka ambasadorka, diplomatski rečeno, dovela je u pitanje pristup Crne Gore EU. Veliki doprinos očuvanju solane dao je njemački ekolog Martin Šnajder Jakobi. Do sada je na ovom područku registrovano više od 240 vrsta ptica, što je oko 50% od ukupnog fonda u Evropi. Mene je posebno interesovalo gdje i kako žive moji prezimenjaci flamingosi.
- Osim ptica, zadivljujuća je i flora ovog područja. Od caklenjača koje rastu po, od soli ispucalom, zemljištu, preko proljećnjih orhideja i jedne usamljene smokve pored puta. Ima i tu neke simbolike.
- E sad, zapetljancija. Postupak privatizacije je započet 2001. godine. 2005. godine je uvedena u stečaj, a 2013. godine zvanično zaključana. Pitali smo radnika šta se desilo sa ovakvim potencijalom. Poče nešto da negoduje uz komentar “da me Spajić ne čuje”. Bilo mu malo čudno kad mu rekoh da je on tada bio u srednjoj školi, ali brzo odbaci tu misao. Po podu i stolovima bivše upravne zgrade gomila birokratije, na zidu Titova slika, jedna guma i nešto kancelarijskog namještaja. Očigledno da su odnijeli sve što im je bilo bitno. 2021. solana je navodno vraćena u državno vlasništo, pa se ispostavi da ipak nije, i sad ko je tu kome šta dužan i odgovoran nije baš ni toliko teško je ispratiti. Ali imamo većih muka.
- Stara napuštena fabrika kao iz Černobila, dvije propale klupe, ptice koje je pitanje koliko će nas još trpjeti i jedna kapija na kojoj stoji “ulaz 2.5e”. Privreda ipak zamrla nije.
